Grafički dizajn je danas jedna od najdinamičnijh umetničkih delatnosti. Mediji, čiji je značaj i ekspanzija merilo modernog društva, dodelili su grafičkim dizajnerima nezaobilaznu i važnu ulogu, često i ključnu u kreativnom oblikovanju poruka. Studijski program Grafički dizajn koncipiran je u skladu sa takvim savremenim tendencijama. To je efikasan i fleksibilan metod kojim je studentima omogućeno da kroz nastavu prođu sve oblasti grafičkih komunikacija. Prva godina je osnova studija i za cilj ima da kod studenta razvije dobre likovne i tehničke osnove. U drugoj godini proširuju se stručna znanja i veštine. Treća godina je godina usmerenja: studenti biraju oblast prema afinitetu i kroz mentorski rad realizuju diplomski projekat. Cilj ovog studijskog programa je da student odmah po završetku studija može raditi na različitim poslovima i u različitim okruženjima.
|
|
Osnovni Engleski jezik
Predstavljanje i upoznavanje prilikom prvog kontakta. Razliciti nacini komunikacije, kultura komuniciranja i komuniciranje posredstvom kompjutera. Usvajanje najfrekventnije opšte leksike i uobicajenih kolokacija i gramatike – korišcenjem tekstova, vežbanja, pitanja, razgovora. Vežbanje i upotreba novih gramatickih oblika u primerima, usmenim i pismenim zadacima. Obogacivanje leksike kroz tekstove, dijaloge i svakodnevne jezicke situacije. Slušanje i razumevanje izlaganja i dijaloga sa kaseta koje prate program udžbenika.
Srednji Engleski jezik
Usvajanje leksike – koj? se upotrebljava u razlicitim svakodnevnim i poslovnim situacijama – kroz tekstove, slušanje intervjua, dijaloga. Pravila za pisanje formalnih, poslovnih pisama i izrazi karakteristicni za razlicite stilove. Uocavanje razlika izmedu govornog i pisanog jezika kroz primere i komparacije. Uvodenje i usvajanje uobicajenih kolokacija i gramatickih struktura korišcenjem primera, usmenih i pismenih vežbanja. Obogacivanje aktivnog recnika putem tekstova, dijaloga i jezickih situacija. Slušanje i razumevanje izlaganja i dijaloga sa kaseta koje prate program udžbenika, sa akcentom na izgovor i intonaciju.
Sociologija sa soc. kulture -
Društvene nauke i umetnost 1
Antička i ranohrišćanska umetnost
Predmet obuhvata pregled umetnosti antike (grcka i rimska umetnost), ranohrišcansku umetnost i umetnost srednjeg veka (vizantijska, romanicka i goticka umetnost). Kurs daje osnovna znanja o pojmu umetnosti i njenom istorijskom razvoju. Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da uoce istorijske, stilske, tematske i jezicke komponente umetnickih dela i da ih lociraju, prepoznaju i tumace u okvirima njihovog istorijskog nastanka i u odnosu na savremene tokove tumacenja.
Stručni Engleski jezik
Studenti se osposobljavaju da na engleskom jeziku pišu i govore o strucnim umetnickim oblastima, komuniciraju sa kolegama, koriste literaturu, periodiku i druge izvore na ovom jeziku, prevode sa engleskog i na engleski jezik, napišu radnu biografiju. Obrada tekstova iz strucnih umetnickih oblasti kao što su: Dizajn knjiga, Skulpture, Pokret u umetnosti. Citanje i prevodenje tekstova i usvajanje strucnih termina. Reprodukovanje teksta svojim recima, pisanje rezimea i diskusija. Vežbanje i utvrdivanje gramatickih oblika kroz primere iz teksta, usmena i pismena vežbanja.
Sociologija sa soc. kulture -
Društvene nauke i umetnost 2
Istorija umetnosti renesanse
i baroka
Ovaj predmet daje pregled istorije umetnosti renesanse (Italija, Holandija, Nemacka), manirizma, baroka i klasicizma, kao i evropske umetnosti uopšte – do Francuske buržoaske revolucije. Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da uoce istorijske, stilske, tematske i jezicke komponente umetnickih dela i da ih lociraju, prepoznaju i tumace u okvirima njihovog istorijskog nastanka i u odnosu na savremene tokove tumacenja. Takode, studenti se osposobljavaju da steceno znanje primene u prakticnom radu.
Grafika - Uvod u grafičke tehnike 1
Studenti se upoznaju sa osnovnim grafickim tehnikama i materijalima koji se koriste u procesu štampe. Razvijaju kreativne sposobnosti koje se odnose na grafiku kao likovnu disciplinu. Razvijaju likovni jezik i graficko mišljenje koje je narocito važno u korelaciji sa drugim nastavnim predmetima, a to se posebno odnosi na oblast grafickog dizajna. Savladavaju tehniku i veštinu koje se odnose na materijale i medije koji se koriste u grafickoj tehnici visoke štampe. Umeju da rukuju razlicitim alatima koji se koriste za obradu ploca u tehnici visoke štampe. Studenti razumeju tehnologiju visoke štampe, sposobni su da samostalno realizuju citav postupak – od izrade skica, pripreme i obrade ploce, do štampanja tiraža. Takode, znanja stecena iz drugih oblasti (crtanje, slikanje, teorija likovne forme, graficki dizajn) transponuju i koriste u rešavanju likovnih problema u oblasti grafike.
Crtanje – Osnove crtanja
Tehnike vizuelne prezentacije -
Oblici i prostor
Osnove likovne forme i dizajna 1
Teoretsko-prakticna jedinica, ciji je cilj da kod studenta razvije razumevanje procesa opažanja, videnja i doživljaja videnog. Kroz predavanja i vežbe istražuju se i analiziraju sve vrednosti elemenata likovne forme (linija, oblik, boja, tekstura...), njihova uloga i dejstvo u kompoziciji, kao i osnovni principi oblikovanja grafickog proizvoda.
Pismo
Kroz predavanja studenti dobijaju teoretske pretpostavke za prakticni rad na uvežbavanju programom predvidenih rukopisnih pisama. Teoretska predavanja: 1. pregled istorije civilizacije sa osvrtom na razvoj pisma i njegovu ulogu. Deo teoretskih predavanja vezan je za konkretna pisma, i to rimsku kapitalu, humanisticki kurziv i karolinski minuskul. Upoznaju se sa terminima kao što su „duktus”, „kaligrafski pecat”, „opticke korekcije”, pravilan razmak medu slovima... 2. predavanja orijentisana ka zadatostima i karakteristikama pojedinih pisama, opštim pravilima kaligrafskog pisanja, kao i materijalima (podlogama, medijumima i alatima). Prakticni rad sastoji se od ovladavanja trima kaligrafskim pismima: rimskom kapitalom, humanistickim kurzivom i karolinskim minuskulom. Student je osposobljen kaligrafski da piše tri bazna pisma (rimsku kapitalu, humanisticki kurziv i karolinski minuskul).
Grafičke komunikacije 1 –
Vizuelni identitet
Grafika - Uvod u grafičke tehnike 2
Studenti usavršavaju vec naucene tehnike i veštine, koje se odnose na materijale i medije koji se koriste u grafickoj tehnici visoke štampe. Dalje se razvijaju kreativne sposobnosti koje se odnose na grafiku kao likovnu disciplinu. Razvijanje likovnog jezika i grafickog mišljenja, koje je narocito važno u korelaciji sa drugim nastavnim predmetima, a to se posebno odnosi na oblast grafickog dizajna. Studenti razumeju tehnologiju visoke štampe, sposobni su da samostalno realizuju citav postupak – od izrade skica, pripreme i obrade ploce, do štampanja tiraža. Takode, znanja stecena iz drugih oblasti (crtanje, slikanje, teorija likovne forme, graficki dizajn) transponuju i koriste u rešavanju likovnih problema u oblasti grafike.
Analitičko slikanje
Osnove likovne forme i dizajna 2
Teoretsko-prakticna jedinica, ciji je cilj da kod studenta razvije razumevanje procesa opažanja, videnja i doživljaja videnog. Kroz predavanja i vežbe istražuju se i analiziraju sve vrednosti elemenata likovne forme (linija, oblik, boja, tekstura...), njihova uloga i dejstvo u kompoziciji, kao i osnovni principi oblikovanja grafickog proizvoda.
Tipografija – Estetika pisma
Generalni cilj je uspostavljanje veze izmedu estetskih kriterijuma koji odreduju lepotu tradicionalnog (rukopisnog) kaligrafskog pisma i kriterijuma koji je prisutan u vrednovanju lepote tipografskih pisama
kao stilizovanog oblika pisma. Student ume da prepozna i diferencira estetski neprihvatljivo od lepog u pismu i tipografiji. Student razume znacaj pisma i tipografskih elemenata u kreativnom postupku. Student je u stanju da kreira autorski rad sacinjen od slovnih elemenata.
Psihologija – Uvod u psihologiju
Uvod u psihologiju obezbeduje studentu široka znanja, opšte instrukcije u disciplini koja objašnjava ponašanje ljudi i životinja. Predmet pokriva osnovne psihološke pojmove, od opštih znanja o školama i pravcima u psihologiji, preko percepcije, ucenja, pamcenja i zaboravljanja, do opštih teorija licnosti, socijalne psihologije i pitanja mentalnog zdravlja. Osim teorijskih znanja, nudi i istraživanje sredstava i puteva kojima se ovo znanje može pripremiti za poznavanje dece i adolescenata.
Umetnost devetnaestog veka
Predmet obuhvata pregled umetnosti devetnaestog veka, pocev od Francuske buržoaske revolucije i neoklasicizma, preko romantizma, realizma i impresionizma, do prvih modernistickih pravaca (postimpresionizam, fovizam, kubizam...). Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da uoce istorijske, stilske, tematske i jezicke komponente umetnickih dela i da ih lociraju, prepoznaju i tumace u okvirima njihovog istorijskog nastanka i u odnosu na savremene tokove tumacenja. Studenti demonstriraju aktivno znanje iz istorije umetnosti, prepoznaju i istorijski kontekstualizuju umetnicka dela koja pripadaju devetnaestom veku.
Jezik medija masovnih komunikacija –
Masovni mediji 1
Cilj predmeta jeste da student ovlada jezikom medija masovnih komunikacija i izražajnim sredstvima koja grade njihovu estetiku. Za studenta struke likovnih i primenjenih umetnosti, od grafickog dizajna i dizajna enterijera do likovne kulture, od višestruke je važnosti da što bolje upozna masovne medije i njihov izraz, buduci da su oni preovladujuce sredstvo kulturne komunikacije današnjice, a najcešce i oblast njihovog buduceg rada (oglasi, reklame, posteri i plakati, dizajn, pratece delatnosti vezane za film i TV: scenografija, propaganda itd.).
Ovaj predmet obuhvata teme: film kao masovni medij; definicija kinematografije; vrste filmova i filmski žanrovi; osnovni elementi filmskog jezika; masovna kultura i masovni mediji; pronalazak štampe u 15. veku od strane Johana Gutenberga; društvo i knjiga kao preuranjeni medij od 15. do 19. veka; razvoj štampe kao masovnog medija od 19. veka do danas; žanrovi štampe i njihov jezik – dnevne i nedeljne novine, magazini; društvena funkcija štampe i javno mnjenje, etika novinarstva. Nastava je interaktivna i zasniva se na analizi primera, sa ciljem da se studenti bliže upoznaju sa dvojakom prirodom filma, koji je umetnost i roba, odnosno tržišni proizvod, kao i sa nacinima na koji štampani mediji predstavljaju realnost i vrše selekciju dogadaja.
Psihologija – Psihologija vizuelnih komunikacija
Vizuelne komunikacije ukljucuju razumevanje raznovrsnih aktivnosti znacajnih za percepciju poruka kao i za njihovo formiranje. Ozbiljna studija sveta vizuelnih domena – literatura, muzika i drugi oblici umetnosti – sa posebnim akcentom na vizuelno opažanje, treba da doprinese studentovom razumevanju sveta covekovog izražavanja. U najširem smislu, osnovni cilj ovog kursa je razvijanje navika i veština potrebnih za analiticki pristup i kriticko mišljenje, kao i tehnike razvijanja poruka masovnih medija, da bi se postiglo bolje razumevanje doprinosa vizuelnih medija ljudskoj komunikaciji.
Umetnost dvadesetog veka
Predmet obuhvata pregled umetnosti nastale u dvadesetom veku, pocev od prvih avangardnih pokreta (ruska avangarda, dadaizam...), preko modernistickih pravaca u likovnim umetnostima i arhitekturi do Drugog svetskog rata i posleratnih umetnickih pravaca, zakljucno sa konceptualizmom. Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da uoce istorijske, stilske, tematske i jezicke komponente umetnickih dela i da ih lociraju, prepoznaju i tumace u okvirima njihovog istorijskog nastanka i u odnosu na savremene tokove tumacenja. Studenti demonstriraju aktivno znanje iz istorije umetnosti, prepoznaju i istorijski kontekstualizuju umetnicka dela koja pripadaju dvadesetom veku.
Jezik medija masovnih komunikacija –
Masovni mediji 2
Cilj predmeta jeste da student ovladava jezikom medija masovnih komunikacija i izražajnim sredstvima koja grade njihovu estetiku. Za studenta struke likovnih i primenjenih umetnosti, od grafickog dizajna i dizajna enterijera do likovne kulture, od višestruke je važnosti da što bolje upozna masovne medije i njihov izraz, buduci da su oni preovladujuce sredstvo kulturne komunikacije današnjice, a najcešce i oblast njihovog buduceg rada (oglasi, reklame, posteri i plakati, dizajn, pratece delatnosti vezane za film i TV: scenografija, propaganda itd.).
Ovaj predmet obuhvata teme: narativi kao osnov medijskih sadržaja i medijsko oblikovanje realnosti; kratak istorijat i karakteristike radija kao medija; kratka istorija razvoja televizije; znacaj televizije u savremenom društvu; TV žanrovi; karakteristike outdoor medija – reklamnih bilborda; razvoj, estetika i društveni i eticki aspekti internet mreže. Nastava je interaktivna i obezbeduje uvod u teorijsko i kulturološko citanje medijskih sadržaja iz ugla savremene teorije medija, naratologije, kulturnih i rodnih studija; ovi pristupi primenjeni su i u kategorizaciji i analizi svih najvažnijih žanrova i sadržaja najuticajnijih mas-medija danas: televizije i interneta, kao i u raspravi o etici i ulozi radio, TV, outdoor medija i interneta u društvu.
Grafičke komunikacije 2 – Plakat
Tipografija – Grafička produkcija
Teoretski deo ovog predmeta daje studentima znanje o grafickoj produkciji u širem smislu, sa fokusom na savremene tendencije i tehnološka unapredenja. Kroz predavanja student se upoznaje sa meduzavisnošcu kreativnog i producentskog tima. Predmet se sastoji od teoretskog i prakticnog dela. Teoretski deo pocinje uvodnim delom koji tretira kratak istorijat štamparstva. Sledi upoznavanje sa metodama komunikacije sa klijentom i koordinacijom sa produkcijom. Prakticni deo razvija kriticki stav kroz pet zadataka. Student je u obavezi da prikupi pet uzoraka neuspelog dizajna i da uradi pocetnu analizu uz tekstualni opis svakog uzorka. Sledi redizajn svih pet radova i ponovno obrazloženje u pisanom obliku, uz osvrt na svaki rad ponaosob.
Dizajn pakovanja 1
Predmet se bavi procesom stvaranja trodimenzionalne/prostorne graficke forme. Istražuju se oblik, materijali i struktura pakovanja, i identifikuju graficki elementi. Vežbe i zadaci se bave odnosom forme i sadržaja, funkcijom i ekonomikom pakovanja, ulogom ambalaže u kreiranju i promociji proizvoda/brenda. Studenti projektuju, oblikuju i izraduju makete raznih kategorija – transportnog, komercijalnog, luksuznog, promotivnog i eksperimentalnog pakovanja.
Grafika - Boja u grafičkim tehnikama
Na osnovu stecenog znanja iz oblasti visoke štampe u prethodnoj školskoj godini, cilj je da se ta znanja unaprede, i uvodenjem boje ostvare nove vrednosti u tehnici visoke štampe korišcenjem tri principa štampanja linoreza u boji. Upoznavanje studenata sa dejstvom boje u grafici i razvijanje njihovog licnog izraza. Daljnje usavršavanje tehnika i veština koje se odnose na materijale i medije koji se koriste u grafickoj tehnici visoke štampe. Uvodenjem boje, studenti su dobili jedan novi kvalitet koji im omogucava daljnje razvijanje sopstvenog izraza. Imaju izgraden odnos prema grafickom listu i znaju kako se on obeležava, cuva i skladišti. Razvijaju graficki nacin mišljenja i koriste ga u drugim oblastima, posebno u oblasti grafickog dizajna.
Grafičke komunikacije 3 – Dizajn publikacija
Dizajn pakovanja 2
Predmet se bavi procesom stvaranja trodimenzionalne/prostorne graficke forme. Istražuju se oblik, materijali i struktura pakovanja, i identifikuju graficki elementi. Vežbe i zadaci se bave odnosom forme i sadržaja, funkcijom i ekonomikom pakovanja, ulogom ambalaže u kreiranju i promociji proizvoda/brenda. Studenti projektuju, oblikuju i izraduju makete raznih kategorija – transportnog, komercijalnog, luksuznog, promotivnog i eksperimentalnog pakovanja.
Tipografija – Pismo u savremenim medijima
Grafika – Duboka štampa 1
Upoznavanje studenata sa osnovnim tehnikama duboke štampe, tehnologijom, materijalima, alatima i papirima. Razvijanje kreativnih sposobnosti koje se odnose na graficke tehnike duboke štampe. Razvijanje likovnog jezika i grafickog mišljenja, koje je narocito važno u korelaciji sa nastavnim predmetima iz oblasti grafickog dizajna. Studenti znaju precizno da definišu i prepoznaju razlicite principe duboke štampe. Umeju da rukuju razlicitim alatima koji se koriste za obradu ploca u tehnici duboke štampe. Studenti razumeju tehnologiju duboke štampe, sposobni su da samostalno realizuju citav postupak – od izrade skica, pripreme i obrade ploce, do štampanja tiraža. Imaju izgraden odnos prema grafickom listu i znaju kako se on obeležava, cuva i skladišti. Razvijaju graficki nacin mišljenja i koriste ga u drugim oblastima, posebno u oblasti grafickog dizajna. Takode, znanja stecena iz drugih oblasti (crtanje, slikanje, teorija likovne forme, graficki dizajn) transponuju i koriste u rešavanju likovnih problema u oblasti grafike.
Teorija savremene umetnosti i kulture 1
Upoznavanje sa osnovnim premisama savremenih teorija uz pomoc kojih se mogu razumeti i tumaciti vizuelni fenomeni. Posebno se insistira na teoriji semiotike (sistemi znakova), psihoanalize i ideološke analize (politicki i društveni konteksti). Teorije se obrazlažu i prikazuju na velikom broju primera iz vizuelne kulture. Znacajan deo nastave odvija se u muzejima, galerijama i na drugim mestima koja nude zanimljive umetnicke i kulturne sadržaje. Predmet izucava teoriju savremene umetnosti i kulture istražujuci umetnicke i kulturne fenomene koji su trenutno aktuelni. Cilj predmeta je sticanje i mobilisanje znanja iz vizuelne teorije u pravcu formiranja aktivnih i kreativnih licnosti, kojima savremena umetnost nije pasivan objekat posmatranja vec živi objekat nad kojim se obavlja teorijska analiza. Studenti su sposobni da demonstriraju sposobnost kriticke opservacije i evaluacije kulturnih fenomena koji nas okružuju, od objekata visoke umetnosti do produkata masovne kulture, kao i da primene stecena znanja na sopstveni prakticni rad.
Teorija savremene umetnosti i kulture 2
Na osnovu znanja stecenog kroz predmet Teorija savremene umetnosti i kulture 1, studenti ce na konkretnim primerima, ukljucujuci i svoj vlastiti rad, razvijati transferna znanja i sposobnost teorijskog pristupa umetnickim i kulturnim fenomenima. Koriste se primeri iz najsavremenije svetske umetnicke prakse i vizuelne prakse masovnih medija. Znacajan deo nastave odvija se u muzejima i galerijama. Cilj predmeta je sticanje i mobilisanje znanja iz vizuelne teorije u pravcu formiranja aktivnih i kreativnih licnosti kojima savremena umetnost nije pasivan objekat posmatranja vec živi objekat nad kojim se obavlja teorijska analiza. Studenti su sposobni da demonstriraju sposobnost kriticke opservacije i evaluacije kulturnih fenomena koji nas okružuju, od objekata visoke umetnosti do produkata masovne kulture, kao i da primene stecena znanja na sopstveni prakticni rad.
Film kao medij i umetnost
Predmet obuhvata sledece teme: upoznavanje sa predistorijom kinematografije u umetnickom i tehnickom smislu; sticanje znanja o pocecima razvoja filma i o istoriji nemog filma kao prvog perioda razvoja filmske umetnosti; razvoj filmske industrije i umetnosti od pronalaska zvucnog filma, 1927. godine, do danas; studije slucaja nekih od najznacajnijih škola, pravaca i autora klasicnog i savremenog filma; razumevanje meduodnosa komercijalnog i umetnickog filma, politike filmskih festivala i potrošnje filmova; upoznavanje nacionalne filmske baštine; teorijski aspekti forme i estetike filmske umetnosti. Nastava je interaktivna i podrazumeva gledanje i analizu niza reprezentativnih primera-inserata iz istorije filma.
Jezik i estetika televizije
Ovo je izborni predmet koji detaljnije pristupa teorijskim studijama televizije. Njegov sadržaj cine sledece teme: kratak istorijat razvoja televizije; tri osnovna pristupa u medijskim studijama; osobine televizijske slike u odnosu na film; televizija kao deo masovne kulture; predstavljanje i analiza nacina i metoda predstavljanja realnosti, selekcije dogadaja i usmeravanja i formiranja javnog mnjenja od strane televizije kao masovnog medija; poruke ideološke, društvene i psihološke prirode unutar TV sadržaja; upoznavanje sa istorijatom i osobinama razlicitih TV žanrova i sa estetikom televizije, kao što su: vesti, politicke emisije – tok-šou, dokumentarni program, igrane serije, soap-opere, kvizovi, reklame i muzicki video spot. Nastava je interaktivna i odvija se putem dijaloške metode i analize reprezentativnih studija slucaja, koje cine primeri iz razlicitih televizijskih emisija.
Grafika – Duboka štampa 2
Upoznavanje studenata sa naprednim tehnikama duboke štampe, tehnologijom, materijalima, alatima i papirima. Razvijanje kreativnih sposobnosti koje se odnose na graficke tehnike duboke štampe. Razvijanje sposobnosti studenata da stecena znanja primene u novom kontekstu. Razvijanje likovnog jezika i grafickog mišljenja, koje je narocito važno u korelaciji sa nastavnim predmetima iz oblasti grafickog dizajna. Razvijaju se izvodacke veštine i sposobnosti da se prakticno izvode složene likovne strukture u tehnikama duboke štampe. Dosadašnjom praksom u grafickim tehnikama, studenti imaju dovoljno znanja i iskustva u ovoj oblasti, pa su korišcenjem tih iskustava – kao i onih stecenih u novim grafickim tehnikama – u mogucnosti da u potpunosti ostvare svoje kreativne sposobnosti i nadu svoj likovni izraz.
Multimedija
Korporativni dizajn
Samopromocija – Portfolio
Umetnički projekti
Poslovna praksa 1
Grafika - Duboka štampa
Grafika - Ravna štampa
Poslovna praksa 2
Završni rad
|